Na četvrtom sastanku KT-a, održanom 6. studenog 2017. predstavljene su kratke prezentacije o postojećoj cikloturističkoj infrastrukturi, uslugama i promociji, te operativnim planovima i izazovima razvoja cikloturizma županija Hrvatske.
Na sastanak su bili pozvani svi županijski predstavnici imenovani od strane županija i turističkih zajednica županija. Na sastanku predstavljaju kratke prezentacije o postojećoj cikloturističkoj infrastrukturi, uslugama i promociji, te operativnim planovima i izazovima razvoja cikloturizma županija Hrvatske.
Gost sastanka Uroš Rozman, koordinator Dravske biciklističke rute u Republici Sloveniji, u ime RRA Koroška prezentira ‘Nacionalni projekt razvoja Dravske biciklističke rute u Sloveniji’, a slijedom kojeg se temeljem dobrog i pozitivnog primjera iz prakse, te suradnje sa susjednim državama Austrijom i Italijom, nadalje po istom modelu i u Hrvatskoj može razvijati trasa Dravske biciklističke rute kroz pet županija Panonske Hrvatske, od granice sa Republikom Slovenijom do ušća Drave u Dunav u Aljmašu. S hrvatske strane već su kao partneri na projektu uključeni TZ Međimurske županije i TZ Grada Varaždina.
Iz održanih prezentacija županijskih predstavnika kontinentalnih i priobalnih županija Hrvatske vidljivo je da su na različitim razinama i fazama razvoja cikloturizma, te da su itekako orijentirane na izradu Operativnih planova razvoja cikloturizma Županija kojima definiraju glavne mjere i aktivnosti budućeg razvoja cikloturizma Županije, s posebnim naglaskom na međužupanijsko povezivanje i razvoj državnih glavnih biciklističkih ruta i EuroVelo ruta u Hrvatskoj (EV6, EV8, EV9 i EV13, www.eurovelo.com).
Izrada Operativnih planova omogućena je kroz Program razvoj javne turističke infrastrukture
Ministarstva turizma u 2017. godini. Ukratko, u hrvatskim županijama razvoj cikloturizma nije ujednačen, nedostaje snažnija međužupanijska povezanost cikloturističkih ruta, uređenost i održavanje lokalnih i županijskih biciklističkih ruta, oznake i signalizacija za vođenje biciklista po biciklističkim rutama, ali i ostale prateće cikloturističke usluge. Među prezentiranim primjerima 21 županije Hrvatske u cikloturističkom razvojnom modelu prednjači Istarska županija, a prate je Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska i na kontinentu Međimurska, Ličko-senjska i Primorsko-goranska županija.
Predložene su dopune u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (na javnom savjetovanju) za uvođenjem posebnog standarda ‘Bike – za bicikliste’ osim za objekte iz skupine hoteli i za ostale ugostiteljske objekte s uslugom smještaja (pružatelji usluga u domaćinstvu, OPG, kampovi i sl.).
PREZENTACIJE:
Lidija Mišćin: O KT za cikloturizam
Uroš Rozman: Dravska kolesarska pot u Sloveniji
Zoran Klarić, Institut za turizam: Zakoni za cikloturizam
Bjelovarsko-bilogorska županija
Brodsko-posavska županija
Dubrovačko-neretvanska županija
Karlovačka županija
Koprivničko-križevačka županija
Krapinsko-zagorska županija
Međimurska županija
Požeško-slavonska županija
Primorsko-goranska županija
Šibensko-kninska županija
Sisačko-moslavačka županija
Splitsko-dalmatinska županija
Varaždinska županija
Virovitičko-podravska županija
Vukovarsko-srijemska županija
Zagrebačka županija
Zagreb Grad – Cycle Unit