EuroVelo

Povežimo dionice postojećih i planiranih nacionalnih i regionalnih biciklističkih ruta u jedinstvenu europsku mrežu.

EuroVelo ili europska mreža biciklističkih ruta, projekt je ECF – Europske biciklističke federacije (European Cyclists’ Federation) i nacionalnih i regionalnih partnera, i glavni mu je cilj povezati postojeće i planirane nacionalne i regionalne biciklističke rute u jedinstvenu europsku mrežu.

Koordinacijsko tijelo za razvoj cikloturizma Hrvatske svojim je aktivnostima uključeno u projekt EuroVelo od 2016. godine, od kada postoji, odnosno značajnije od 2017. godine od kada je pristupilo članstvu u ECF-u. Od 2017. godine pri Koordinacijskom tijelu za razvoj cikloturizma u okviru Ministarstvu turizma djeluje i Nacionalni EuroVelo koordinacijski centar za Hrvatsku (NECC), a zajedno ga vode članovi Koordinacijskog tijela i Udruga Sindikat biciklista.

Eurovelo standardi certificiranja biciklističkih ruta

Među EuroVelo standardima certificiranja biciklističkih ruta ističu se četiri osnovna pravila ili kriterija prilikom trasiranja biciklističkih ruta:

N

Sigurnost

Poželjne su trase biciklističkih ruta po posebnim, od prometa odvojenim biciklističkim stazama ili trakama na kolniku, te javne ceste s motoriziranim cestovnim prometom ispod 500 vozila dnevno. Ukoliko je pak promet veći od 2.000 vozila dnevno tada dozvoljene maksimalne brzine kretanja motornih vozila moraju biti ispod 30 km/h. Na javnim cestama po kojima dnevno u prosjeku prometuje više od 4.000 vozila ili se vozi preko 80 km/h obavezna je izgradnja posebnih biciklističkih traka, dok se promet biciklista uz ceste s prometom većim od 10.000 vozila dnevno smije odvijati samo po posebnim biciklističkim stazama udaljenim od samih cesta, odnosno po posebnim biciklističkim koridorima.
N

Atraktivnost

Biciklističke rute potrebno je trasirati po atraktivnom i raznolikom okolišu na način da se ruta pruža uz što više prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija te da se uz nju na razumnim udaljenostima (minimalno u razmacima od 40-50 kilometara) pružaju smještajni i ugostiteljski sadržaji za cikloturiste (bike-friendly ponuda). Istodobno se ne preporuča vođenje ruta po neatraktivnom okolišu bez dodatnih sadržaja, kao ni po prostorima gdje postoji opasnost od napada životinja ili izloženosti kriminalu, buci ili onečišćenom okolišu.
N

Koherentnost (neprekidnost ili cjelovitost rute)

Ruta ne smije imati prekide u obliku fizičkih prepreka poput zona zabrane prolaza biciklima, željezničkih pruga bez uređenog prijelaza, vodenih površina na kojima ne postoje stalne trajektne veze, skele, viseći i druge vrste pješačko-biciklističkih mostova ili brodske linije s mogućnošću prijevoza bicikala, kao i dionice na cestama koje ne udovoljavaju uvjetima sigurnosti. Istovremeno, biciklističke rute moraju izbjegavati prevelika skretanja s osnovnog pravca, posebice rute koje vode uz velike rijeke ili obale mora. Tolerira se skretanje maksimalno 5 – 7 km u jednom smjeru, a ukoliko se radi o više kilometara tada se mora ponuditi i mogućnost smještajnih kapaciteta u okviru skretanja s glavnog pravca rute.
N

Udobnost

Preporučljiva podloga je asfalt, ali se dozvoljavaju i kraće dionice po drugoj podlozi ukoliko je tvrda, stabilna i laka za vožnju. Važna je udobnost vožnje radi prevaljjivanja ili savladavanja većeg broja kilometara u vožnji biciklom na EuroVelo rutama. Nekvalitetna makadamska podloga ili druga prometna površina po kojoj nije moguća vožnja trekking biciklima nije prihvatljiva. Na EuroVelo rutama treba izbjegavati uzbrdice veće od 10%, a na duljim relacijama i one iznad 6%.

EuroVelo rute u Hrvatskoj

ATLANTIK – CRNO MORE (DUNAVSKA RUTA)

Dunavska biciklistička ruta (EV6) ukupne je duljine 4.450 km i prolazi kroz 10 europskih zemalja, te povezuje 11 lokaliteta UNESCO svjetske baštine i 6 europskih rijeka. U duljini od 150 km prolazi najistočnijim dijelom Hrvatske kroz dvije županije Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku prateći tok rijeka Drave i Dunava. U Hrvatsku dolazi iz smjera Mohača u Mađarskoj i ulazi na Graničnom prijelazu Duboševica. Prolazi kroz Baranju i Park prirode Kopački rit, te mjesta Kopačevo i Bilje, do šarmantnog i zelenog grada Osijeka na Dravi, idealnog za duže zaustavljanje i razgled mnogobrojnih muzeja i gradskih atrakcija. Dalje nastavlja uz ušće Drave u Dunav u Aljmašu preko Dalja do “grada heroja” i najveće hrvatske luke na Dunavu – Vukovara, te preko srednjevjekovnog i vinogradarsko-vinarskog gradića Iloka izlazi iz Hrvatske i nastavlja kroz Srbiju. Rutu je moguće preći u 4 dnevne dionice: GP Duboševica-Suza 30 km; Suza – Osijek centar 38 km; Osijek centar- Vukovar centar 45 km i Vukovar – Ilok (GP) 37 km.

MEDITERANSKA RUTA (JADRANSKA RUTA)

Mediteranska biciklistička ruta (EV8) ukupne je duljine 7.500 km i prolazi kroz 11 europskih zemalja. Oko 1.100 km rute prolazi Hrvatskom od graničnog prijelaza Sečovlje – Plovanija u Istarskoj županiji do Dubrovačko-neretvanske županije i graničnog prijelaza Vitaljina – Njivice u Crnoj Gori, te obalom i otocima Jadranskog mora, ali i njegovim očuvanim i autentičnim zaleđem. Trasa EV8 rute upravo je u razvoju kroz EU projekt “MedCycleTour” na kojem od 2017-2020. godine radi 8 partnera iz zemalja EU s ciljem zajedničkog razvoja rute i njene buduće promocije i turističkog vrednovanja na razini Europe, a partneri iz Hrvatske su Hrvatska turistička zajednica i CEDRA HR. Više o aktivnostima u EU projektu na Business HTZ.

BALTIČKO – JADRANSKO MORE

Ruta Baltik – Adriatik ili Jantarna biciklistička ruta (EV 9) ukupne je duljine oko 2.050 km i prolazi kroz 6 europskih zemalja. Počinje na obali Baltičkog mora, a prolazi Poljskom, Češkom, Austrijom, Slovenijom i Italijom, te završava u mediteranskom ozračju antičkog grada Pule na samom jugu istarskog poluotoka okruženog Jadranskim morem. Ruta u duljini od 132 km prolazi Hrvatskom kroz unutrašnjost Istre. Prolazi kroz Buje, Buzet, Pazin, Barban, Vodnjan i završava u Puli. Moguće ju je proći u 3 dnevne dionice: GP Sečovlje/Plovanija-Buzet 49 km; Buzet-Pazin 29 km i Pazin-Pula 54 km.

RUTA ŽELJEZNE ZAVJESE (DRAVSKA RUTA)

Biciklistička ruta Željezne zavjese (EV 13) vodi duž granice nekadašnje ‘Željezne zavjese’ odnosno granične linije koja je dijelila Europu na dva politička bloka – istočnoeuropske zemlje na čelu sa Sovjetskim Savezom i zapadnoeuropske zemlje u interesnoj grupi Sjedinjenih Američkih Država. S ukupno 9.950 km najduža je od svih EuroVelo ruta. Prolazi kroz 20 europskih zemalja, uz 14 lokaliteta UNESCO svjetske baštine i uz 3 europska mora.

Ruta ima dvije službene varijante ulaza u Hrvatsku. Prvi je na graničnom prijelazu Goričan u Međimurju, a drugi na graničnom prijelazu Gola u Podravini. Ruta prolazi očuvanom prirodom i slikovitim međimurskim, podravskim i slavonskim mjestima uz rijeku Dravu sve do grada Donjeg Miholjca, gdje nakratko napušta Hrvatsku, a ponovo ulazi u nju na graničnom prijelazu Baranjsko Petrovo Selo, odakle prolazi sjevernim dijelom Baranje i u Batini na Dunavu napušta Hrvatsku. Dionica EV13 kroz Hrvatsku je duljine oko 288 km.

‘Iron Curtain Trail (from Hof to Szeged)’

Autor rute Željezne zavjese (EV13) i Bikeline knjige-vodiča ‘Iron Curtain Trail (from Hof to Szeged)’ njemački je europarlamentarac Michael Cramer. Na stranicama 140-158 opisuje dionicu rute kroz Hrvatsku. Knjiga se može nabaviti na engleskom i njemačkom jeziku (izdavač Esterbauer). EV13 ima i svoju službenu internetsku stranicu, pogledajte ovdje

Dokumentacija

Vezane vijesti

U Berlinu održana “1. konferencija EuroVelo 13”

EuroVelo 13 - Doživljaj povijesti europske podjele, od kraja 2. svjetskog rata do kraja Hladnog rata 1990. godine, u danas cjelovitoj Europi. Na „Konferenciji EuroVelo 13“ posvećenoj daljnjem razvoju rute održanoj od 3 .- 5. svibnja 2018. u Berlinu u organizaciji...

read more
Živimo bolje!

NECC – Nacionalni EuroVelo Koordinacijski centar za Hrvatsku

U sklopu projekta ‘EuroVelo Central Coordination’ izrađena je Strategija razvoja cikloturizma za cijelo područje Europske unije kojom se kroz razvoj cikloturizma želi unaprijediti teritorijalna kohezija i međusobno razumijevanje među europskim regijama, poboljšati zdravstveno stanje građana Europske unije te poticati razvoj kvalitetnih – sigurnih, atraktivnih,  udobnih, te cjelovitih i dobro povezanih biciklističkih ruta.