Sve popularniji sustavi javnih bicikala brz su i jednostavan način korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva, odnosno sredstva za sport i rekreaciju bez potrebe da ga se posjeduje. Prvi su sustavi nastali u velikim svjetskim gradovima u kojima su prepoznati izazovi suvremenog načina življenja, a danas ga koriste i brojna turistička odredišta kako bi svojih građanima i posjetiteljima ponudila drugačiju perspektivu grada, također i brojne turističke tvrtke diljem svijeta kako bi svojim gostima ponudile dodatnu uslugu i podigle vrijednost turističkog kompleksa, te ga kvalitetnije povezale s prostorom u kojem se nalazi.
Prednosti sustava javnih bicikala u gradovima i turističkim odredištima: omogućava brzo i jeftino kretanje svuda i posvuda, “zdravlje na kotačima”, pogodnost kretanja gradom za užurbano, radno aktivno stanovništvo, a za turiste drugačiju perspektivu grada i posjet “zelenim gradskim i prigradskim oazama”, manje zagađenja smanjenjem broja motornih vozila (ušteda u emisiji CO2) i više čistoga zraka, te uopće podizanje imidža odredišta kao ekološki osvještene sredine održivog razvoja i održivog prometa. Inače, javni gradski bicikli dopuna su javnom gradskom prijevozu i znatno pomažu u smanjenju prometnih gužvi.
ITU gradovi na Mediteranskoj biciklističkoj ruti – EuroVelo 8 su Pula, Rijeka, Zadar i Split, a svi su oni ujedno i odredišta 21. stoljeća sa sustavnima javnih bicikala.
Pula tako ima sustav javnih bicikala “BIČIKLETA” sa stanicama za preuzimanje/ostavljanje bicikala na 6 lokacija: Giardini 2, Gradska tržnica Pula (Narodni trg), autobusni kolodvor Šijana, na Verudeli (nasuprot ulazne rampe), na okretištu Stoja i Zlatnim stijenama. Sustavom upravlja komunalno poduzeće Pulaparking.
Rijeka od ove godine ima sustav Riječka + bicikleta = RICikleta. To su također “pametni” električni bicikli s GPS praćenjem, jer ipak je Rijeka vrlo brežuljkast grad na Mediteranskoj ruti u Hrvatskoj. Rijeka nudi četiri terminala (stanice za preuzimanje/ostavljanje e-bicikala): na Jadranskom trgu, ispred Dvorane mladosti na Trsatu, na Pješačkom mostu preko Rječine (na mostu kod Konta) i na krovu garaže na Bazenima Kantrida. Više o RICikleti pogledajte ovdje.
I grad Zadar je građanima omogućio povoljan, ekološki i ekonomski održiv način javnog prijevoza. Bicikli su postavljeni na lokacije koje su visokofrekventne i zanimljive građanima, studentima i turistima. U Zadru su to lokacije: na Poluotoku kod mosta, kod autobusnog kolodvora, na Puntamici i na Bilom brigu. Više o javnom sustavu bicikala u Zadru ovdje.
Split od ove godine također nudi sustav javnih bicikala – onih električnih i dakako mehaničkih. Za sada su postavljena četiri terminala (stanice) i to na Rivi kod Sv. Frane, kod Trgovačkog centra Joker, na kolodvoru Sukošanska, te na Starom placu, a od ljeta 2020. u planu su i četiri nova terminala – na žnjanskom platou, na parkingu na Splitu 3 (raskrižje B. Bušića i Poljičke ceste), kod Studentskog doma na Spinutu, te na Kampusu. Više o javnim biciklima u Splitu ovdje.
ITU urbana područja Hrvatske 2014.-2020. predstavlja sedam gradova – Pula, Rijeka, Zadar, Split, Zagreb, Slavonski Brod i Osijek, dok će priliku za korištenje EU sredstava u okviru ITU mehanizma u novom financijskom razdoblju 2021.-2027. dobiti još 7 gradova koji sukladno Zakonu o regionalnom razvoju ispunjavaju kriterije za veće urbano područje – Karlovac, Varaždin, Sisak, Bjelovar, Vinkovci, Šibenik i Dubrovnik.
Ukoliko želite saznati više o ITU urbanim područjima u Hrvatskoj to možete učiniti ovdje.
Brošura “Održivi urbani razvoj – ITU mehanizam”, rujan 2018.